Fotografije sa otvorenog prostora izvori
Od djetinjstva su nas učili da ne treba odlagati do sutra šta to se moze danas uciniti. Međutim, prokrastinatorski ljudi (onih koji to vole odložiti za kasnije) nije toliko malo, i oni vole pokazalo se da uopće ne pati od njihove navike.
Upravo navike, dokazali su američki naučnici sa Univerziteta Kolorado, s obzirom da je odugovlačenje tek na trećini određeno ostatak su genetski odgoj i utjecaji okoline. Istovremeno, istraživači tvrde da je odlaganje stvari za kasnije Ima svoje pozitivne strane. Kako su Amerikanci saznali, prokrastinatorski ljudi imaju višu inteligenciju, mogu postaviti dugoročne ciljeve i uspješno ići prema njima bez da ih ometaju trenutni manji zadaci.
Štaviše, među kratkoročnim smatra naučnik Daniel Gustavesson zadatke takvih ljudi ne odlažu kasnije sve, ali manje značajne stvari koje ne ispunjavaju dugoročne ciljeve. Slično ljudi tačno (intuitivno) određuju šta se može odgoditi i svakako to napravite, ponekad nervirajući druge, posebno nadređeni. Fleksibilnost u odabiru ciljeva jedan je od najvažnijih zasluge takvih pojedinaca.
Kanadski psiholozi, s druge strane, upozoravaju da je ta navika odlaganje posla za kasnije stvara dodatnu svijest napon (višak potencijala) koji dramatično smanjuje energiju osobu, a samim tim – i njegovu sposobnost provođenja određenog zadacima. U ovom slučaju dodatno žaljenja, strahova, zbog kojih je osoba slabija i nervoznija.
Dakle, vrijedi li stvari odložiti za kasnije ili ne? Ispada da bi se to postiglo mora se biti prirodno rođen (predisponiran) genetski) prokrastinator. Takva osoba se ne odlaže samo nešto za kasnije, on intuitivno bira prioritetne zadatke i stoga ne stvara sam po sebi višak potencijala. Stoga za početak shvatite sami – jeste li odvjetnik ili ste samo lijena osoba? ..
