10 tehnologija koje će nam promijeniti život najbolje (2020)

10 tehnologija koje će nam promijeniti život na bolje (2020)Fotografija iz otvorenih izvora

Glavni trendovi prema Massachusetts tehnologiji Institut.

Massachusetts Institute of Technology (MIT) svake godine objavljuje listu deset tehnologija koje naše mogu promijeniti život na bolje. Ovog puta su ga pogodili neraskidivi internet, lijekovi protiv starenja i minijaturni vještačka inteligencija.

Neraskidivi Internet (za pet godina)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Evgeny Pavlenko, Kommersant

Već ove godine trebala bi se pojaviti tehnologija koja će zauvijek riješit će problem sigurnosti ličnih podataka. Svejedno Holandski naučnici sa Tehnološkog univerziteta nadaju se tome Univerzitet u Delftu. Sada tim istraživača radi stvaranje internetske mreže koja okuplja četiri grada Holandiji i u potpunosti će se graditi na osnovu kvantne tehnologije računanje. Do sada su uspjeli prenijeti informacije na takvu mrežu. na udaljenosti od nešto više od 1,5 km. Do kraja godine nadaju se stvaranju stabilna veza između Delfta i Haaga, i u narednih pet godina – mreža punih naleta.

Naučnici koriste tehnologiju koja je zasnovana na ponašanju atomske čestice, poznate kao kvantno zapletanje. Poruke koji se u ovom obliku prenose putem kvantnih mreža ne mogu biti tajno netko dešifrira i čita. Svako kršenje stanja jedan od fotona će odmah dovesti do uništenja svih prenesenih signal.

Ranije su naučnici u Kini već uspostavili internetsku vezu sa koristeći ovu kvantnu tehnologiju u svojoj mreži korištene su tradicionalne komponente, što ga čini ranjivim hakerski napadi.

Hiperpersonalizovana medicina (sada)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Anatoly Zhdanov, Kommersant

Genetski inženjering je dostigao fazu razvoja kada su naučnici može otkriti abnormalnosti u ljudskoj DNK i razviti medicinski alat koji vam može pomoći u ispravljanju tegobe kroz čitav period godinu dana. I možemo razgovarati o bolestima koje su „komad“ i lečenje od kojih niko nema studirao zbog nedostatka gotovih lijekova. Sad doktori imaju sve potrebne tehnologije stvoriti lijek za jednu konkretnu osobu.

Do sada su stvoreni slučajevi gdje su takvi lijekovi stvoreni, vrlo malo. Ali s vremenom, sigurni u MIT, ova praksa će češći. Jedina prepreka širenje hiperpersonaliziranog lijeka – to je ona visoki troškovi, s obzirom na to da će lijek biti razvijen za jednu osobu i nastaviće raditi na njenom stvaranju čitave laboratorije.

Digitalni novac (ove godine)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Evgeny Pavlenko, Kommersant

Već ove godine, prva država na svijetu digitalna valuta. Nekoliko se bori za pravo na prvo mjesto. zemalja, a Mark Zuckerberg uglavnom želi stvoriti jednu digitalnu valutu za sve. Ali njegov projekt i dalje otvoreno kasni zbog mnogih tvrdnje regulatora iz različitih zemalja. Ali Centralna banka Kine je sve spremna za lansiranje digitalne verzije renminbija. Proces zasad samo usporava širenje koronavirusa, uslijed čega, navodi se u izjavi Centralna banka, rad mnogih vladinih agencija bio je poremećen.

Ove sedmice o početku testiranja nacionalnog e Centralna banka Švedske također je objavila valute. Jednom je postao prvi na svijetu koji je izdavao papirne bilješke, a sada želi postati pionir i u digitalnom dobu novca.

Lijekovi protiv starenja (manje od pet godina)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Alexander Petrosyan, Kommersant

Lijek koji vam omogućuje da živite zauvijek dok to niste izmislili. Ali onda lijekovi koji se bore protiv bolesti uzrokovanih procesom starenja tijela, već se testiraju na ljudima i u narednom periodu godina mogu se pojaviti na tržištu. To su senolitici – lekovi, sposobne da identificiraju stare mrtve ćelije i uklone ih iz njih organizam. Imuni sistem se obično bavi ovim procesom. osoba, ali s godinama se nosi s tim zadatkom sve gore i gore nagomilavanje mrtvih ćelija izaziva upalne procese koji dovodi do pojave onkoloških bolesti.

Danas se, na primjer, bavi sudjenjem nad senoliticima. Američka farmaceutska kompanija Unity Biotechnology. I kompanija Alkahest pokušavajući se nositi sa starenjem na drugi način – uvođenjem starijih komponente krvnih zrnaca mladih. Na ovaj način specijalisti kompanije očekuju da će pobijediti ili bar usporiti razvoj Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i demencije.

Molekule za otkrivanje umjetne inteligencije (u 3-5) godina)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Dmitrij Lebedev, Kommersant

Naučnici nauče da koriste umjetnu inteligenciju za pretraživanje molekuli koji tada mogu postati dio novog lijeka preparati. Obučene neuronske mreže sada mogu ispitati ogromne baze podataka postojećih molekula u svijetu kako bi ih otkrili koja mogu imati korisna svojstva za liječenje onih ili druge bolesti.

Dakle, u septembru je tim istraživača iz hongkonške Insilike Medicina i Sveučilište u Torontu s umjetnom inteligencijom pronađeno je oko 30 hiljada novih molekula sa potrebnim svojstvima. A nedavno naučnici iz Massachusettsa tehnološkog instituti postali su prvi na svijetu koji su uspjeli pronaći vještačka inteligencija novi je antibiotik.

Satelitske mega konstelacije (sada)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Kristina Kormilitsyna, Kommersant

Deseci tisuća zemaljskih komunikacijskih satelita i širokopojasnog pristupa Internet bilo gdje u svijetu – ako već ne i naša sadašnjost bliska budućnost. I pretvorit će ovu ideju u stvarnost, Elon Musk i njegovi SpaceX koji planira lansirati 4,5 puta više satelita nego što je to učinjeno u istoriji svemirskog istraživanja ranije pokretanje projekta Starlink.

Prvih 60 satelita Starlink lansirano je prošlog maja. Sada je oko 300 ovih satelita u orbiti – SpaceX je za ovaj pokazatelj zauzeo prvo mjesto u svijetu. Ukupno kompanija Ilona Mask dobila je dozvolu za puštanje u orbitu 12 hiljada. takvih satelita i pokušava dobiti dozvolu za lansiranje još 30 tisuću predsjednika SpaceX-a Gwynn Shotwell obećao da će usred ovoga biti pokrenuta satelitska mreža godina.

Kvantna izvrsnost (5-10 ili više godina)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Dmitrij Lebedev, Kommersant

U rujnu 2019. godine Google je najavio stvaranje kvantnom računaru koji je bio u stanju da nadmaši mogućnosti moćan na modernom silikonskom računaru procesori. Kompanija je navela da je njen procesor sposoban za 3 minuta i 20 sekundi da biste izvršili izračunavanje za koji je najmoćniji svijet računara – Samit američke kompanije IBM – trebalo bi oko 10 hiljada godina. Dakle, kompanija uspio postići „kvantnu superiornost“.

IBM je doveo u pitanje autentičnost brojeva koje je dostavio konkurent, navodeći da je Google verovatno uspeo da poveća brzinu računara hiljadu puta, ali uopće nije deklarirano 1,5 milijardi puta. Svejedno Googleovo postignuće bio je istorijski trenutak. Sad sada proizvođači kvantnih računara trebaju kreirati uređaje, koji će riješiti ne uvjetni matematički problem, ali obavljati zaista korisne zadatke. A to je problematično – na kraju krajeva što je više računara u računaru, teže ih je održavati željeno stanje. Googleovi stručnjaci sigurni su da se koristi tehnologija će im omogućiti da stvore računar na 100 i 1000 qubits. Takav računar u teoriji već će moći i neki Korisni zadaci za prosječnog korisnika. Istina, još niko nije zna koji su i koliko kubiti u principu potrebni za izvršenje kvantni računar istih zadataka koji su danas sposobni trčanje redovito pc.

Minijaturna umjetna inteligencija (sada)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Anatoly Zhdanov, Kommersant

Tradicionalno, stvaranje i obuka umjetne inteligencije povezane s ogromnim količinama podataka i potrebom za konstantom veze s cloud serverom. Ali tehnološke kompanije i naučnici naučili kako stvoriti specijalizirane mikročipove za AI, koje su u mogućnosti da kombinuju visoku računarsku snagu sa kompaktna veličina.

Pored toga, samom AI sada ne treba stalni kontakt sa udaljeni server. Google i Apple virtualni pomoćnici više nisu treba mrežna veza. A to znači da je njihov odgovor na glasovne komande postale su brže (kako je nestajala srednja faza povezivanje s udaljenim serverom i primanje odgovora od njega) i korisnički podaci ne napuštaju njegov uređaj, što povećava nivo sigurnosti rukovanja ličnim podacima.

Diferencijalna privatnost (sada)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Alexander Koryakov, Kommersant

Izraz “različita privatnost” uveden je 2006. godine Američki stručnjak za privatnu privatnost podaci Cynthia Dvork. To znači skup matematičkih metoda, koji vam dozvoljavaju da utvrdite stepen gubitka poverljivosti djelomično otkrivanje podataka radi stvaranja informacija proizvod.

Na primjer, američki biro za popis stanovništva prikuplja podatke o 330 miliona stanovnicima zemlje, a zatim te podatke prosljeđuje predstavnicima nauka zajednica i vlasti za analizu. Međutim, prenesite ih u svom čistom obliku nemoguće, jer će to dovesti do otkrivanja svih ličnih podataka građani. Zbog toga se u baze podataka dodaje „bijeli šum“ – dio informacije su izmiješane među građanima tako da je to nemoguće morali deanonimizirati. Štaviše, tačnost statističkih uzoraka u grupe ne bi trebale biti smanjene kao rezultat takve prevare. Diferencijalna privatnost je samo matematička model koji vam omogućava da saznate u kojoj mjeri miješati podatke tako da uzorci ostanu korisni i istinito. Takvi modeli već koriste Facebook, Apple i will koju je 2020. godine koristio američki Biro za popis. Sada na ovo tehnologije privlače pažnju drugih zemalja.

Atribucija klimatskih promjena (sada)

Fotografija iz otvorenih izvora / Foto: Reuters

Početkom ovog desetljeća naučnici nisu mogli tačno odgovoriti pitanje je jesu li ove ili druge prirodne katastrofe posljedice globalne klimatske promjene. Ali poslednjih godina sa detaljno razvijanje snage računala i sposobnosti satelita prate prirodne pojave, naučnici imaju više mogućnosti za jasniji odgovor na to pitanje. Dakle na primjer, projekt Svjetske vremenske atribucije pokrenuo je dva računarske simulacije svijeta: u jednom slučaju globalno zagrijavanje je, u drugom – ne. Kao rezultat, naučnici su otkrili da su tropske Imeldina oluja koja je lani pogodila Houston bila je direktna posljedica globalnih klimatskih promjena.

Utvrđivanje uloge klimatskih promjena od drugih faktora, uticaj na vremenske prilike pomoći će vam da predvidite koje će prirodne katastrofe, gdje i kakvu snagu čovječanstvo može očekivati. Pa ljudi mogu pripremite se za nadolazeće šokove i izbjegavajte mnoge žrtve.

Autor: Kirill Sarkhanyants

Izvor

Novac DNA Životna umjetna inteligencija Elon Musk Kina SAD SpaceX

Like this post? Please share to your friends:
Leave a Reply

;-) :| :x :twisted: :smile: :shock: :sad: :roll: :razz: :oops: :o :mrgreen: :lol: :idea: :grin: :evil: :cry: :cool: :arrow: :???: :?: :!: