Žeđ za životom, kao manifestacija velike moći prirode

Žeđ za životom, kao manifestacija velike moći prirodeFotografija sa otvoreni izvori

Ne radi se o drobljenju uragana koji donose smrt tsunamija ili ogromne vulkanske erupcije. Mi ćemo razgovarati o kojem krhki i slabi za život pokazuju nam krhke i slabe na vrsta kreacije, čineći jedno čudo veličini i moći priroda.

Biljke – toliko nam poznate, poznate kao sunce, voda i vazduh i istovremeno tajanstveni i gotovo neshvatljivi, – sposobni da se razviju i opstanu u najtežim uslovima.

Unutrašnji pritisak u ćelijama biljaka i bakterija je vrlo visok, sami biolozi to nazivaju turgor. Ovo je hidrostatski pritisak. rezultat je osmotske ubrizgavanja vode. Hvala biljke su “uspravne” u vertikalnom položaju, a njihove klice lako probijaju ne samo tlo već i asfalt.

U početku semenke intenzivno upijaju vodu i intenzivno bubre, klijanje započinje. Zbog ogromne unutarćelijske sadnice savladavaju pritisak kao debljina zemlje i druge barijere. Posebni uređaji im pomažu npr. zrno graha – udvostručeni kraj stabljike. Kukuruz sadnice „koriste“, kao sa sjajnim, čvrsto savijenim lišćem; stabljika ricinusa uvija se u svojevrsnu petlju i bez poteškoća podiže sloj zemlje koji leži na vrhu.

Zanimljivo je da oteklina sjeme graška anatomski naučnici koriste za odvajanje kostiju čovjeka lubanje povezane jedinstvenim trajnim nazubljenim šavom – za to mora se primijeniti vrlo velika sila. Ovo povrće fantastičan efekt lijepo opisan u njegovom dokumentarcu priču „Crno more“ sovjetskog pisca K. Paustovskog, koji Lično sam gledao parobrod “Dnepr”, kako sjedi na kamenju, stigavši ​​svjetlo rupa, nakon nekog vremena nepoznata je rastrgana u dva silom, mada u to vrijeme nije bilo ni najmanjeg poremećaja na moru uočeno je. Ali ubrzo je sve postalo jasno: u skladištima broda bilo je graška, koja se namočila, natekla i upravo je poderala željezne strane broda, kao papir, lako se savio septum i čak izvadio okviri.

U većine biljnih vrsta unutrašnji pritisak tokom rasta je 5 do 10 atmosfera. Dobro poznati šampinjoni probijaju se asfaltni i betonski kolnici i cestovne površine, beton podovi skladišta i garaže i njihova pustinjska braća – čvrsti, kore čvrstog takira.

Postoje gljive čiji hijene mogu tanko izbiti ploče od zlata i mramora, a ova penetracija je čisto mehanički, iako veoma sličan, na primjer, fenomenalnom. Općenito, pritisak turgora u gljivama tokom rasta je vrlo povećava, što čini voćno telo fantastičnim elastičnost. Izjednačava se s pritiskom u gumi od 10 tona kiper. Neverovatno, zar ne ?!

Voda Vreme gljive Život biljke

Like this post? Please share to your friends:
Leave a Reply

;-) :| :x :twisted: :smile: :shock: :sad: :roll: :razz: :oops: :o :mrgreen: :lol: :idea: :grin: :evil: :cry: :cool: :arrow: :???: :?: :!: