Niz nedavnih studija uvjerljivo to pokazuje da nas energija vjetra neće spasiti: ni od globalnog zagrijavanja, ni od visoke stope smrtnosti, a mnogo manje iz postojećeg sistema nemilosrdna potrošnja energije koja ubija planetu. 
Fotografije iz otvorenih izvora
Dakle, činjenica broj jedna: čak i masivan prijelaz na upotrebu vjetroelektrana neće toliko smanjiti emisiju stakleničkih plinova tako da može pozitivno uticati na klimu planete. Još Štaviše, takva tranzicija može samo pogoršati situaciju.
Evo šta kaže studija objavljena u septembru o ovome u časopisu Nature Climate Change:
Turbine stvaraju otpor zraka, što u konačnici smanjuje brzinu i snagu strujanja vjetra. Zbog ovog efekta kako se broj turbina povećava, iznosit će se i količina proizvedene energije rasti, ali samo do određene tačke, dok vjetar ne uspori tako da je granična korisnost novih turbina jednaka do nule.
Ako će vjetrenjače proizvoditi energiju u količini struje globalna potražnja za tim, njihov rad može izazvati promjenu Temperatura Zemljine površine za 0,1 stepen Celzijusa.
Još jedna studija objavljena u časopisu Nature Februar je pokazao da rad vjetroelektrana u Škotskoj vodi povećati emisiju ugljičnog dioksida:
Vjetroelektrane su obično smještene na padinama gdje prevladavaju tresetine.
Tresetine su izvor ugljika u Evropi, uporediva po veličini sa prašumama Amerike. Treseta takođe apsorbuju ugljen, poput drveća i biljaka, samo u nekoliko njih puta intenzivnije.
Procjena UK zaliha ugljika 3,2 milijarde tona.
Izgradnja vjetroelektrana i pripadajuće infrastrukture oštećuje tresetine, uzrokujući ogromnu količinu ugljika ulazi u atmosferu i još više zagrijava klimu.
Druga studija objavljena u februaru u časopisu Pisma o istraživanju životne sredine sadrže detaljnu analizu gornji učinak usporavanja brzine vjetra i obrtanja turbine. Otkriće ovog efekta značajno je smanjilo prognoze performanse vjetrenjača:
Početne procjene rada vjetroelektrane (2-7) vata po kvadratnom metru) nisu uzeli u obzir učinak usporavanja rotacije turbine. U stvari, s obzirom na ovaj efekat, vrhunac performanse vjetrogeneratora će biti 0,5-1 vata po kvadratni kilometar.
Ako bismo pokrili celu površinu Zemlje mrežom vjetroelektrana, njihov bi energetski potencijal bio ogroman, preko 100 teravata. Međutim, naši klimatski modeli pokazuju da je utjecaj na vjetrovi širom svijeta bili bi tako ozbiljni da klimatski učinak iz toga bio bi snažniji nego od udvostručenja emisije ugljičnog dioksida u atmosferu – naglašava autor istraživački fizičar David Kate.
Za još uvjerljivijeg dijela dajemo izvadak iz drugog istraživanje, koje pokazuje da su vjetrenjače postavljene na vodu, mogu se slomiti poput šibica pod pritiskom srednjih talasa:
“Ako ne riješite probleme uzrokovane valovima, svi projekti vjetroelektrane neće uspjeti “, upozorava John Gru (norveški naučnik koji je otkrio razorni učinak valovi u sudaru s površinskim strukturama – Mixednews) Magazin Apollon.
Talasi pokvare život ne samo vjetrenjačama, već i nafti platforme. “Ali ako je to u slučaju naftnih platformi, problem može se riješiti jačanjem platforme, isto uradite s turbinama samo ekonomski neisplativ “, kaže John Gro.
I na kraju, ne zaboravimo na te generatore vjetra predstavljaju prijetnju za ptice:
Sudar s lopaticama turbine u vetroparku Sjeverni riječni vjetar u Kaliforniji uzrokovao je smrt zlatnog orla (drugo ime – zlatni orao – Napomena Mixednews).
Energija vjetra, baš kao ni solarna energija, nije панаketa za energetska glad. Jedini izlaz je smanjenje potrošnje i prelazak na zatvorenu, lokalnu ekonomskih sistema kojima ne trebaju susjedovi energetski resursi da postoji.
Drugim riječima, ključ za rješenje problema je totalno uništenje. globalni ekonomski sistem.
Klimatske biljke
