Fotografije sa otvorenog prostora izvori
Znate li koliko je remek djela svjetske umjetnosti pohranjeno ostave, gotovo zauvijek skrivene za ljubitelje slikanja. Na primjer, Galerija Tretyakov u Moskvi ne viri preko 10 posto slika, i muzej Guggenheim u Sjedinjenim Državama i još manje – 2-3 posto. I to uprkos činjenici da u trezorima nisu neki sekundarni slike su remek-dela!
Dovoljno je reći da je njujorški Muzej moderne umjetnost visi na izložbi za posjetitelje ne više od 24 slike Pablo Picasso, u vrijeme kada to ima 1221 posao poznati umetnik.
Fotografija iz otvorenih izvora
Slika Josepha Wrighta “Kolize u mjesečini”, koja takođe leži u skladištu
Koji su razlozi ovog čudnog ponašanja gotovo svih muzeji u svijetu? Upoznajmo ih, kako ne bismo krivili umjetničke galerije u nekakvim tajnim namjerama. Evo ih objektivni razlozi:
- nijedan muzej na svijetu nema takva područja koja bi to bila omogućili su im da izlože sve svoje slike, čak i velike deo iz kolekcije. Naravno, poduzimaju se neki koraci, npr. Pustinja uređuje “otvorene trezore”, ali općenito je svejedno ne rješava problem: prigrliti neizmjernost je jednostavno nemoguće;
- postoje čisto tehnički razlozi: svaka slika bi trebala “odmarajte” se nakon dugog izlaganja, posebno raspored;
- ispod su neka remek djela svjetskih majstora slikarstva supa – “nedokazana autentičnost”. Dakle, Van Goghova slika “Čovjek u crvenoj beretki “(portret Gauguina, vidi fotografiju u nastavku) gotovo 30 godina skupljajući prašinu u skladištima muzeja u Amsterdamu, sve do 2002. godine savremena ispitna sredstva nisu potvrdila autorstvo Holandski majstor Čak i čuvena skica Rafaela prema „Svetu porodica “(vidi glavnu fotografiju) dugo se smatrala kopijom, dok se ponovno ne utvrdi autorstvo genija renesanse zahvaljujući savremenoj tehnologiji. I tri slike Vilijama Turnera tri puta prepoznata kao lažiranja, sve dok 2012. nije bila istinita konačno je dokazano.
Fotografija iz otvorenih izvora
Da zaključim ovu kratku bilješku, recimo: muzeji svjetske trgovine stotine miliona slika, dok su u zidovima ovih hramova umetnosti hiljade svih vrsta misterija vrebaju, ali u svojim trezorima više – desetine hiljada. Najzanimljivije je da neki ljudi čak se ne vole ni remek djela velikih majstora četkice, naime tajne koje okružuju slike. Pa ima i tu nešto: ne uzalud kolekcionari ponekad plaćaju ludi novac ne za samu sliku, ali za njenu misterioznu priču …
Vreme
