Fotografija iz otvorenih izvora
Fizičari su otkrili da čestice svetlosti (fotoni) mogu živjeti oko 1 biliona godina, a nakon propadanja dodjeljuju se zauzvrat vrlo lagane čestice koje se mogu kretati brže od svetlosti! Sa s vremenom mnoge čestice podliježu prirodnom propadanju. Na primjer, nestabilni radioaktivni atomi u nekom trenutku razbiti se na sitne čestice i osloboditi energiju. Tek nedavno su naučnici ubijeđeni da fotoni ne propadaju, pošto se vjerovalo da nemaju masu. Međutim, u Trenutno naučnici predlažu da fotoni imaju masu, ona je samo tako mala da se ne može mjeriti sa savremeni aparati. Trenutna gornja granica mase fotona tako mali da je manji od milijarde, milijardu mase protona. Na osnovu ovog pokazatelja naučnici su izračunali da foton u vidljivom spektru može živjeti oko 1 bilion godina. Ipak ovaj izuzetno dug životni vijek nisu raspoređeni svi fotoni, računa se prosječno. Postoji vjerovatnost da neki fotoni žive vrlo malo. Naši Svemir koji je nastao iz velikog praska sada je vrijeme je oko 13,7 milijardi godina. I u toku naučni projekti nisu samo za mjerenje naknadnog sjaja Veliki prasak, ali i za eventualno otkrivanje znakova rane propadanje fotona. Ako se foton razbije, trebalo bi propadati čak se i svjetlije čestice ističu, one koje su sposobne putovati u našem svemiru brže od brzine svetlosti. Ovi čestice duhova (neutrini) vrlo rijetko djeluju sa običnim materija. Bezbroj neutrinskih tokova žuri svake dijeliće sekunde ne samo kroz kosmičke otvorene prostore, zvezde i tela, već i kroz svaka osoba koja živi na Zemlji, a da pritom ne utječe na našu materija. Tijekom raspada svaki foton emituje dva svjetlosna neutrina, koji se, lakši od svetlosti, kreću brže od fotona. Otkrivanje neutrina izgleda da krši zakon teorije Ajnštajnova relativnost da se ništa ne može pomerati brže od svjetlosti, ali to nije tako, jer je teorija utemeljena da foton nema tjelesnu težinu. Ali teorija kaže da ne čestica se ne može kretati brže od čestice bez mase. Osim Štaviše, Einsteinova teorija relativnosti sugerira da su čestice kreću se izuzetno brzo, nalazeći se u iskrivljenom vremenu prostora. Odnosno, da imaju svest, imali bi izgleda da se u njima događa sve što se događa oko njih vrlo “slow motion” modu. To znači da u našoj fotoni vremenskog prostora trebali bi živjeti oko 1 bilion godina, a u njihovom privremenom toku – samo oko tri godine.
Sergej Vasilenkov
Vremenski svemir Ajnštajn
