Fotografija sa otvoreni izvori
Švedski stručnjaci završili su masovnu studiju, koja je u ukupno im je trebalo pet decenija. Naučnici su pratili način života i blagostanja osam stotina pedeset i pet ljudi, rođen 1913. godine u Geteborgu. Istraživači su to proučavali utječe na dugovječnost Europljana, a neke su pripremili preporuke onima koji žele da slave jednog dana stogodišnjica.
Preostalo je dvjesto trideset i dva učesnika studije osamdeset godina, sto jedanaest do devedeset, a deset Šveđanima uspeli da dostignu vek veka. Stručnjaci su to utvrdili najčešći uzrok smrti nakon osamdeset godine su bolesti kardiovaskularnog sistema. Od njih su umrli četrdeset dva posto učesnika. Dvadeset posto umrlo od zaraznih bolesti, osam od šloga i raka, šest od upala pluća. Preostalih šesnaest posto Šveđana nije se moglo vidjeti stotine godina iz drugih razloga.
Naučnici su sigurni: da bismo dugo živjeli, to treba pedeset godina imati stabilan socio-ekonomski položaj. Oni koji su prodavali šestu desetinu i ne trebaju novac, značajno povećavaju njihov životni vijek. Takođe presudna genetska predispozicija za dugovječnost s strane majke, prestanak pušenja i pravilna prehrana. Kafa i alkohol bi trebalo piti umjereno, a još bolje – uopće odbiti stimulanse.
Prema Šveđanima, uopšteni portret starijeg Evropljana tzv. ima svaka šansa da živi do sto godina, kako slijedi: on je siromašna osoba s dobrom nasljednošću koja živi u njegov stan ili kuća jedu pravilno, ne puše, rijetko piju i koristi razne izume po potrebi za poboljšanje funkcioniranje tijela, naime naočala, lažnih čeljusti, slušni aparat i tako dalje.
Dakle, takva je dugoočekivana dugovječnost sasvim moguća svaka osoba (barem u Evropi), šteta je ljudi na njemu mislite prekasno
Život
