Naučnici su upravo najavili otkriće novog, nevjerovatnog uobičajeni virus koji živi unutar čovjeka crevne bakterije. Ime je dobio “crAssphage” i imao je skoro šest puta češći od svih ostalih bakterijskih virusa sastaviti. Ali kako smo uspjeli toliko da ga ne primijetimo vreme?
Fotografija iz otvorenih izvora
Razlog što ranije nismo pronašli crAssphage je taj da nismo znali da ga moramo tražiti. To je ono što je znači.
Dok su nove tehnologije za sekvenciranje sve više i više brzo i jeftino, još uvijek imaju jednu slabost: oni dobro za otkrivanje stvari za koje već znamo da postoje ali oni su slabo prikladni za potragu za novim organizmima. Kada istraživači proučavaju organski uzorak, od kojeg dobivaju supu DNK fragmenti svih živih bića povezanih sa tim uzorak – bakterije, virusi i sama osoba. Onda ti fragmenti moramo biti sastavljeni u redoslijedu koji možemo identificirati. Ako nađemo lanac specifičan za genom neke bakterije – to znači da smo tu bakteriju pronašli u uzorku.
Problem je u tome što ako to još ne znamo sekvence virusa nama nepoznate – ne možemo otkrijte pomoću ove tehnike. Ali u stvari autor novog istraživanje crAssphage Bas Datil izvještava da su gotovo nepoznati 75 posto DNK sekvence u uzorcima koje su proučavali.
Ekipa Datila uspjela je pronaći novi virus koristeći potpuno drugačiji virus pristup zasnovan na jednostavnoj ideji: fragmente koji s vremena na vrijeme nalaze se u istom uzorku, s velikom stopom vjerovatnosti su dijelovi jednog jedinog genoma. Tako su koristili tehniku naziva se cross-Assembly kako bi se identificirala jedna takva grupa ponavljajući nizove u uzorcima uzetim od 12 osoba. Potom su te sekvence sastavili u jedan genom.
I dobili su upravo to: virus crAssphage, nazvan po njemu tehnika unakrsnog sklapanja, koja je dovela do njegovog otkriće. Otkrili su da crAssphage živi unutar Bacteroidesa – uobičajena grupa bakterija koje žive u našim crevima.
Kao rezultat istraživanja, tim je pronašao crAssphage u 75% crevne sekvence ljudi u SAD, Evropi i Južnoj Koreji. Mi smo dok ne znamo šta tačno fagi rade u našim crevima, ali oni definitivno igraju ulogu u našem crevnom mikrobiotu ekosistema.
I na kraju, zanimljiva činjenica: naučnici su to izračunali u našoj tijelo je oko 100 puta više virusnih čestica nego zapravo ljudske ćelije. Dakle, imamo još puno posla. saznajte što zapravo jesmo.
DNK virusi
