Fotografije sa otvorenog prostora izvori
Proveli su naučnici iz međunarodne grupe (nekoliko zemalja) opsežna studija mega-gradova za njihovu potrošnju razni resursi: električna energija, toplina, voda, a takođe i na ovu temu “proizvodnja” otpada.
Pokazalo se da su upravo megaciti naj “najsretniji” cudovišta, pored toga, i najviše “otpadnih” naselja. Danas su gradovi sa više od deset miliona stanovnika na svijetu ih je dvadeset i sedam. Na primjer, 1970. njihova bilo ih je samo osam, a do 2020. očekuje se da će ih već biti trideset sedam. Trenutno živi u velikim gradovima širom šest do sedam posto svjetske populacije, uprkos tome, takvo ogromni gradovi konzumiraju više od devet posto čitave elektricitet proizveden na Zemlji i proizvodi gotovo trinaest posto otpada koji u određenoj mjeri i postaje razlog zašto megaciti postaju uzgajališta za štakore i kako posljedica toga su i sve vrste epidemija.
Istina, takvi pokazatelji u različitim gradovima nisu isti. Za Na primjer, u Tokiju je potrošnja energije redoslijed niži nego u New York, iako je stanovnika dvanaest miliona više. Usput glavni grad Japana pokazuje izvrsne rezultate i na brojne druge načine parametre, na primjer, curenje vode u gradskom vodovodnom sustavu čine samo tri posto. Za poređenje, ili u Sao Paulu U Rio de Janeiru, ta brojka doseže pedeset posto u drugim megacitetima nije mnogo manji. Tako u potrošnji voda je u velikim gradovima bila i ostaje glavni problem njen gubitak.
Naučnici su identificirali još tri megaciteta svijeta u kojima uspješno Rešavanje problema sa resursima. Ovo je London, koji sustavno smanjuje potrošnju energije, uprkos povećanju BDP. U Seulu je stvoren jedinstveni sistem pročišćavanje i recikliranje vode. Moskva se odlikovala činjenicom da efikasno koristi CHP na principu kogeneracije – zajednički proizvodnja topline i električne energije.
Fotografija iz otvorenih izvora
Voda
