Kada se kometa Churyumov-Gerasimenko, koju je nadzirala evropska svemirska letelica, približila svom najaktivnijem periodu prošle godine, na njenoj površini otkriven je uočeni led sastavljen od ugljen-dioksida. Ovaj događaj potresao je naučnike misije, jer to niko nikada nije primijetio na kometama – studija je objavljena u časopisu Science.
Ispostavilo se da se sloj leda od ugljen-dioksida nalazio na području uporedivom s veličinom fudbalskog igrališta, dok su dva zakrpa vodenog leda bila svaka veća od olimpijskog bazena i mnogo veća od svih prethodno uočenih zakrpa vodenog leda na kometama. Tri sloja leda pronađena su na istom području, južnoj hemisferi komete.
Istraživači su takođe otkrili da kombinacija složenog oblika komete Churyumov-Gerasimenko, njenog izduženog puta oko Sunca i značajnog nagiba njegove rotacije doprinose neravnomjernoj raspodjeli godišnjih doba između dvije hemisfere. Kada je Rosetta prvi put stigla u orbitu kometom u avgustu 2014. godine, sjeverna hemisfera je još uvijek imala 5,5 godina ljeta, a južna hemisfera, od koje je većina bila mračna, bila je zima.
Međutim, malo prije približavanja komete Suncu, u kolovozu 2015. godine, godišnja doba su se promijenila i na južnoj hemisferi započelo je kratko, ali intenzivno ljeto.
U prvoj polovini 2015. godine kometa se postepeno aktivirala – primijećene su aktivne emisije vodene pare i drugih plinova iz jezgre kosmičkog tijela. Ovi procesi su podigli prašinski pokrivač s površine komete i omogućili još bolje proučavanje geoloških karakteristika 67P.
Misija Rosetta završena je 30. septembra 2016. godine, kada je svemirska letelica kontrolirano teško sletjela na površinu komete. ESA-ini naučnici smatraju da je njihova misija uspješna i ponosni su na rezultate.
