Fotografija iz otvorenih izvora
Mislite li da su gljive biljke ili životinje? Teško niko moći će odmah odgovoriti na to pitanje. Čak i naučnici više nekoliko stotina godina zagonetalo je ovo pitanje. Tek na kraju Biolozi i botaničari XX veka obustavili su spor, ističući gljive zasebno kraljevstvo zajedno sa životinjama i biljkama. Ovo je čudno svijet još uvijek muči naučnike svojim zagonetkama. Mnogi istraživači gljive smatraju ovu vrstu živog svijeta razumnom, u suprotnom objasniti rezultate svojih eksperimenata u kojima se jednostavno ne nalaze stanje.
Poznati stranci
Među svim vrstama životinjskih organizama gljive su najstarije, više od 185 miliona godina. Preživjeli su i nenormalnu vrućinu i ledenjake i Perm izumiranje i uticaj zračenja. Prvo su se pojavili na planeta i zadnji koji je nestao. Naučnici dugo sanjaju da nauče tajnu opstanak, ali proučiti svijet gljiva je vrlo teško, i skoro nemoguće.
Ono što obično nazivamo gljivama upravo je namijenjeno za oslobađanje spora proces ogromnog organizma. Glavni deo je micelij (naučni micelij) je sakriven u zemlji. Stotine hiljada niti isprepleteni, povezujući se u ogromnu mrežu, koji se protežu na velikim udaljenostima – do 35 km! A još uvijek niko Za proučavanje je smislio kako da ga izvuče iz zemlje bez oštećenja.
Ali ni ono malo što se može pronaći ne prestaje zadiviti.
Toshiyuki Nakagaki eksperiment br
Fotografija iz otvorenih izvora
Japanski biolog stavio je kalup na ulazu u mali lavirint pečurka, a na izlazu – komad šećera. U potrazi za hranom, gljiva se pustila niti. “Osjećam se” kod njih svakog ćoška lavirinta, gljive u večernjim satima stigla do slatkog. Tada je klice gljivice položene na ulazu u takve isti lavirint. Gljiva nije počela proučavati cijeli lavirint, već je puštena jedna nit i najkraćim putem otišla je ravno do točke gdje ga je čekao “desert”.
Fotografija iz otvorenih izvora
Druga puštena nit podigla se do stropa i otišla izlazite strogo u ravnoj liniji!
Naknadno se ispostavilo da gljive ne samo da posjeduju sjećanje, nego sposoban za prikupljanje i analizu informacija, zatvarajući se pojas matematičara sa svog PC-a.
Toshiyuki Nakagaki eksperiment br. 2
U sledećem eksperimentu naučnik je umesto lavirinta napravio mapu Japana. Komadi hrane leže na lokacijama najvećih gradova zemlja, ta gljiva je bila na mjestu koje odgovara Tokiju. “Nakon što sam studirao” prostora, u večernjim satima gljiva je tačno stvorila mrežu na karti ponavljajući uzorak željezničkih pruga u Japanu. Šta preko meseci radile su desetine matematičara – da bi izračunali najracionalnije sistem transportnih puteva zemlje, gljiva je izgrađena u manje od dan.
Berač gljiva – isti Internet
Fotografija iz otvorenih izvora
Gde je „mozak“ ovog čuda prirode – gljiva? Odgovor je: nigdje. Nijedna žica nema inteligenciju, ali evo ih ukupnost već donosi odluke koje se drugačije ne mogu nazvati kao “razumno”. Naučnici ovaj efekat nazivaju “kolektivnom inteligencijom”, “inteligencija stada”. Veći broj pojedinih elemenata ulazi u sistem, viši je nivo “razuma” ona posjeduje.
Ako uzmemo u obzir već dokazanu činjenicu da je pojedinac dijelovi micelija mogu međusobno razmjenjivati informacije micelij se može uporediti s Internetom na kojem se svaki pojedinačni računar povezane informacijskim nitima s milionima takve vrste. Samo ako je svjetska mreža pod ljudskom kontrolom, šta onda pojedinačni micelij crta planove – samo Bogu zna se.
Biljke gljiva Japan
