Nakon što su ljudi osvojili mesec, izgovorili su gomilu istorijske fraze, a astronaut Alan Shepard igrao je lunarni golf, sljedeći izazov čovječanstvu bio je Mars. Zbogom svemirske moći nadmetati se za pravo da prvo podignu svoju zastavu na površinu Crvena planeta, pravi ljudi se pripremaju za let. Sa kojim Da li će se suočiti sa stresnim situacijama? Ili će možda poludjeti? I da li će ostati ljudi u punom smislu te riječi? COSMONAUTS SVEČAVANJA SIMBOLSKE SMRTI Ali zašto odjednom ljudi potrebno za let do Marsa? Ako je lunarna utrka između SAD-a i SSSR-a na svo poštovanje naučnog iskustva bilo je više političke prirode, da pripitomljavanje Boga rata može imati vrlo praktičnu svrhu. Naučnici koji istražuju četvrtu planetu, zaključite da je jednom prilikom imala istu atmosferu kao i na zemlji. Na Marsu je bilo rijeka, mora, jezera, vegetacije, ali ovo potpuno nestao. Možda je Mars budućnost Zemlje? Serija revolucionarni eksperimenti koji se na ovome mogu samo napraviti planeta mora odgovoriti na ovo pitanje.
Fotografije iz otvorenih izvora
I naučnici gledaju prema Marsu, bojeći se asteroida, prijeteći zemlji. Ko zna, možda će jednog dana strah postati razlog zašto jabuke cvjetaju u ovoj crvenoj ledenoj prašini? By mišljenje poznatog sankt Peterburga psihoanalitičara Dmitrija Olshanski, kolonizacija Marsa predstavlja brojne ljude neizrecivi psihološki problemi. „Ako je krajnji cilj projekat je tada kolonizacija crvene planete slična putovanje će biti jednosmjerno putovanje. Odnosno, prvo migranti će se morati zauvijek oprostiti, a ne samo od svojih blizu i draga, ali i sa Zemljom i s načinom života koji ljudi na njemu. Ovo je vrsta “simboličke smrti”, koja astronauti će morati preživjeti. Sa svim sredstvima komunikacije i mehanički simulatori, nikad više neće vidjeti zemljane i neće moći će da osete zemaljski život. S jedne strane se zaustavljaju biti dio čovječanstva, s druge strane oni izdržavaju ljudski oblik bivanja na nekoj drugoj planeti “- kaže Dmitrij Olshanski. PITANJE PITANJE Pojavom privatnog kapitala u svemirsko istraživanje plovnim letom na Mars u doglednoj budućnosti dobiva sve više i više stvarnih kontura. Američki milijarder i prvi svemirski turista Dennis Tito odlučan je da sponzorira ekspedicija na Mars. Planirano je da let bude održan 5. januara 2018 godine. Svemirska letelica će na Mars stići 20. avgusta iste godine. Sam eksperiment završit će se 21. maja 2019. godine.
Fotografije iz otvorenih izvora
Prema preliminarnim podacima, trošak misije iznosit će pet stotina milion dolara. I jednokratna će inkarnacija biti SpaceX lansirno vozilo porodice Falcon RN. Prvo let letom na Mars ne uključuje šetnje površinom planeta. Posada će letjeti oko Crvene planete i hoće posmatrajte ga sa udaljenosti od sto kilometara. U ovoj fazi razvoja čovječanstvo ima sve naučne, tehničke i financijske Prilike za ekspediciju do Aresa. Svi ti problemi s kojom je uparen Marsovski put: oštećenje opreme, ioniziranje zračenje će se na ovaj ili onaj način riješiti, ali vrijeme je igrač koji to ne učini na strani ljudi. 500 I 1 DAN ZEROGRESIJE Žurba s letom na Mars dobro utemeljen. To je povezano ne samo sa željom koliko je to moguće brže isporučite osobu na Crvenu planetu. Stvar je u tome godina 2018. takozvana Velika konfrontacija. U to doba Mars bi bio izuzetno blizu Zemlje. Sledeće Jednom kada nas „suprotstavi“ ovom militantnom svetu tek ćemo 2031. godine godine. Let za Mars i nazad trajat će 501 dan. Prethodni zapis najduži svemirski let pripada Rusima kosmonaut Valerij Polyakov-437 dana. Ali dugotrajna izolacija plus pola sata kašnjenja u komunikaciji sa Zemljom može vršiti pritisak psiha čak i najjačih svemirskih “oraha”. Sociopsiholog Evgenij Jakušev smatra da su psihološki problemi neizbježni stojite ispred posade. Poanta je u astronautima Naučile su kako da ih se efikasno riješi unutar broda. „Psihološki problemi mogu se pojaviti za mnoštvo razloga, ali glavni je unutrašnji nesklad, na primjer, jedan od članova posade iznenada podiže svoju ličnu želje iznad grupe. Zbog toga je jako važno da su ovakve stvari ovdje ali riješeno – ovo je potpuni odnos i nadopunjuju se jedno u drugo mentalna i fizička svojstva “, – rekao je specijalista. Dmitrij Olshanski je uvjeren: problemi u komunikaciji sa članovima posade ne bi trebao nastajati: „S problemima izoliranih grupa, psihologa radio dugo vremena, uključujući razne ekspedicije, i u popravnim ustanovama, i u posebnim psihološkim projekti za astronaute, koji od 1967. u našoj zemlji sprovedeno preko dvanaest.
Fotografije iz otvorenih izvora
Takve pojave kao psihološko preopterećenje, asimilacija novog informacije i nova pravila ponašanja, unutrašnja dinamika, agresija, sukobi, borba za vodstvo itd. već su dugo proučavani, predvidivi i rješivi onoliko koliko ih se može riješiti na daljinu. “Psihoanalitičar smatra da je glavna poteškoća Marsova ekspedicija prepuna je problema koji su tu Zemlju – čak je i nemoguće predvidjeti. Tako to postaje neshvatljivo šta, u stvari, pripremiti “Columbusov prostor”. Još jedan specijalista Evgeny Yakushev siguran – u mnogim aspektima o kvaliteti odabira posade uspjeh misije ovisi: “Najteži i ujedno važan zadatak sastoji se u prikupljanju članova posade tako da bili su poredani kao organi u jednom telu. Gdje svi pojedini član posade obavljao bi svoju funkciju ne samo kao specijalista, ali je imala i urođena mentalna svojstva koja bio bi komplementaran drugim članovima posade, ili bolje rečeno, njihovim članovima svojstva psihe. Jer je tako komplikovano i dugo ekspedicija kao let za Mars zahtijevat će da se svi učesnici završe povratiti. Brod je bukvalno živi organizam sa svojim ćelije, organi, podsistemi i zajedničko telo. Stoga izbor članovi tima moraju biti vrlo temeljiti. ” OBITELJI – NOVA RASPRODAJA? Većina stvarnih kandidata za Marsovska ekspedicija pozvala je bračni par iz SAD-a McCallum i Jane Poynter. Supružnici već imaju dugogodišnje iskustvo ostati u skučenom prostoru kada su u 1991-1993. oni su učestvovali u eksperimentu “Biosfera-2”. Plus ili minus za marsovsku ekspediciju psiholozi se ne usuđuju nedvojbeno suditi. S jedne strane, ljudi koji se poznaju već duže vrijeme, već naučili da zajedno koegzistiraju. Druga strana limenke postaju problemi tipični za sve parove. Prema Jakushev, samo ljubav nije dovoljna. Važno psihološko kompatibilnost partnera. “Treba urediti i supružnike njihova će urođena mentalna svojstva dopuniti prijateljem prijatelju, a ne samo bračnom paru. Jednostavno rečeno, oko bi trebalo vidi, noge – hodaju, uši – čuju. Onda niko neće smetati jedni drugima “, kaže sociopsiholog.
Fotografije iz otvorenih izvora
Dmitrij Olšanski, sa svoje strane, siguran je da sve zavisi ciljevi ekspedicije. U letjelici s planiranim 2018. god godine, ne postoji bitna razlika hoće li članovi posade biti supružnici ili ne. Ako se u budućnosti čovječanstvo odluči naseliti Mars parovi stvoreni na Zemlji moći će da pronađu zajednički jezik na Crvenom planeta. “Mislim da ako je cilj roditi se nova populacija, onda je, naravno, bolje ako krenete na neko putovanje već uspostavljeni parovi “, napominje psihoanalitičar. Uzgred, ako naučni napredak otići će toliko daleko da je Mars zaista biće kolonizovana, bit će djeca rođena na Crvenoj planeti uopće ne na Zemlji. “Interes antropologa će biti povezan sa slijedećim generacijama imigranata. Djeca rođena na Marsu nemaju biće slični ljudima bilo fiziološki ili mentalno, i ovo postavlja ne samo niz pitanja psihologije, već i antropologije, filozofije i bioetike. Koje su modifikacije odgovarajuće i humane izloži čovjeka i dušu i šta će biti postupci protiv ljudske prirode? Da, i ono što se smatra „ljudskim“ oblikom bića, ako su i tijelo i osjećaji i jezik podvrgnuti takvim transformacija? Hoće li Marsovci postati nova ljudska rasa ili nova vrsta zajedno sa Homo sapiens? “- postavljeno je u pitanju, Dmitrij Olšanski. Tako će i život biti na Marsu ili neće – to je, kako kažu, nauci nepoznato. Sporovi oko toga zamrznuti će tek kad ga drugi Neil Armstrong “ogroman korak za čovječanstvo”, već već na marsovskoj prašini. Ali prije ili kasnije – desiće se. A ko zna, možda i četvrti planeta sa Sunca biće drugo utočište za sve zemaljske? NAKEDNA NAUKA April, 2013
Vremenski život Kolonizacija Moon Mars