Da li biste, dragi čitaoci, mogli da kupite rajčicu ukus piletine? I sadite krompir, koji u osnovi ne jede Krompir iz Kolorada? I vidjeti brezu s tako mekim drvetom koja njegovo deblo ne može zadržati vlastitu težinu i leži na zemlji? I to često Da li jedete sojino meso? 
Fotografija iz otvorenih izvora Genetski modificirani losos raste dvostruko brže nego inače Sva ova čuda su majstorski rad genetski inženjeri. Čak se i soja uzgajala od davnina, ali vrlo produktivna i izuzetno otporna na štetočine nedavno je postala. A već dobra čuda ili ne – prosudite sami. Štaviše, proizvodi od genetski modificirane sirovine se prodaju svugdje, i Označavanje “sadrži GMO” se na njima ne dešava. Štaviše, ako sadržaj genetski modificiranih (transgenih) aditiva nije prelazi 5%, proizvođači nisu obavezni stavljati takvu oznaku! Kako postići mit u mitovima takav čudovišta poput gargoyles-a, sfinge, himre – čvrsta jedinjenja nesagledljiv. I sada ćemo razgovarati o istom. Genetski modificirani organizmi nisu ni biljke ni životinje. Je nešto poput himera, koje kombiniraju nespojivo u prirodi biljni i životinjski organizmi. Na primjer, tvrda pšenica sa genima severnoameričke floskule! Ili paradajz s pilećim genima! Krompir sa genima škorpiona, zbog kojeg čak i najviše gladna koloradska buba. On u tome jednostavno ne prepoznaje samo to krompir, ali i biljka uopšte. A takođe – E. coli (marker) bakterija za sanitarno-epidemiološke usluge) s ljudskim genima, zahvaljujući kojem u laboratoriju proizvodi inzulin za pacijente sa dijabetesom. Šta je tako loše u tome? – možda će reći nekoga. – Sve za dobro čoveka! I općenito, hibridi su oduvijek bili … ” Međutim, takvi su hibridi ne samo u prirodi, nego i ranije ne bi mogao postojati postojeći izbor. Ne miša, ne žaba Priroda postavlja stroga ograničenja na hibridizaciju. Najčešće se križaju čak slične vrste biljaka ili životinja nemoguće zbog različite strukture karoserije, veličine ili oštre razlike u ponašanju, geografska udaljenost i drugo. Hibridi su ili neživi ili neplodni. Retki izuzeci (prirodni hibridi različite vrste mente i križ između dve vrste zečeva – bijela i smeđa) potvrđuju samo opće pravilo. Pa čak i u ovim slučajevi: metvica se ne križa tako uspješno, na primjer, sa reporom i zec, čak i sa zečem blizu njega. Uspješna hibridizacija u uzgoj se odvijao samo između biljaka i to uglavnom usko povezano: malina sa kupinama, različite vrste žitarica i tako dalje dalje. I nisu svi eksperimenti bili uspešni. Mičurinski eksperimenti sadnja nekih biljaka na druge se ne računa, jer tamo ukrstili su se kao takvi. Hibridizacija vuka i psa – jer je, u stvari, križanje pripitomljenih neprepoznatljiv vuk sa originalom. Ukrštanje biljaka i životinju na uobičajen način, ni u prirodi, pa ni u eksperimentalni uslovi, naravno, nemogući. Previše drugačije hromozomi su vrlo različiti i genomski nespojivi (genetski setovi) uopšte. Pa čak i mutacije zračenje ili bilo koje hemikalije ne mogu tako poljuljati održivi mehanizmi nasljednosti koji vode ka povezanosti biljke i životinje.
Gensko modificirani krompir Amflora iz njemačke kemikalije BASF grupu odobrila je Evropska komisija 2. marta 2010 za proizvodnju u Švedskoj, Holandiji, Njemačkoj i Češkoj za upotreba u tekstilnoj i papirnoj industriji. 
Fotografije iz otvorenih izvora
Modifikacija gena je izravno sadnje u genom biljke ili životinjskim apsolutno izvanzemaljskim genima, tzv horizontalni transfer. U prirodi se javlja samo između mikroorganizmi koji se brzo mutiraju, ponekad i prema, prema u osnovi je mješavina vrsta i prijelaznih oblika. To je s mikroorganizmima i započela industrijsku upotrebu modifikacije gena (inače – gena inženjering) – sa bakterijom u koju je ubačen ljudski gen gušterača, odgovorna za sintezu inzulina. Kao rezultat toga bakterija je počela proizvoditi taj hormon. Više je više. Sad stotine vrsta hrane, ukrasne biljaka i industrijskih kultura te većine proizvoda i sadni materijal ovih vrsta uglavnom se ne naziva genetski modifikovana. Zašto je ovo loše? Ako razgovaramo o tome Sama tehnologija procesa modifikacije gena postoje dvije glavne način unošenja stranih ćelija u biljku. Jedno – sa upotrebom mikroskopskog „pištolja“ koji bombarduje genom eksperimentiše ćelije sa stranim genima. Ako gen „školjke“ pogodi metu, oni počinju da komuniciraju. Ako se rezultat te interakcije može reproducirati, tada se ta, već hibridna, ćelija počinje umnožavati – naravno u laboratorijski uslovi, a ne u živim organizmima. Ako cijela sjemenka se “bombardiraju” – i to postaju hibridni.
Dvjesto laboratorijskih štakora podijeljeno je u dvije grupe. Nahranili jednu genetski modifikovana hrana, druga – zdrava. Godinu dana kasnije, kod pacova, jedući genetski modificiranu hranu, pronađena su odstupanja i teška patologija. Mnoge žene su razvile tumor mliječne žlijezde žlijezde, u nekim slučajevima dostižu 25% tjelesne težine životinje, u mužjaci su imali nepravilnosti u jetri i bubrezima. Sve ove bolesti su bile 2-5 puta češće nego kod životinja, koje hranio zdravu prehranu. 
Fotografije iz otvorenih izvora
Postotak preživljavanja i održivosti takvih sjemenki je mali, ali dobit od njihove početne prodaje je više nego vrijedna troškova. At pomoću druge metode, još opasnije po pitanju dugoročni rezultati za uvođenje korištenih stranih gena mikroorganizam je bakterija ili čak virus. Prilikom obrade “mikroflush” meša gene, poput iverice i pšenice ili zec i paradajz ili škorpion i krompir. Pri korištenju Ipak, obično se dodaje bakterija ili virus kao transport bi bio minimalan dio genetike, odnosno, nasljedan, materijala i ovog mikroorganizma takođe, čak i ako to nije trebalo je. Za mikroorganizme ovo „miješanje“ nasljednost je normalno: na takav način mutiraju i množiti. Međutim, za osobu da jede krompir s genima to nije samo, kaže, škorpion, ali i neki nepoznati virus je vrlo štetno. Opasnost za nas je, međutim, naša probava sistem ne razbija sve strane organske molekule prvobitne “cigle” od kojih grade svoje proteine, ugljikohidrati i masti? Slomi se, međutim, samo one koji su bili omogućeno evolucijom. Odnosno, za “pretvaranje” promijenjenog ćelije u našem telu su bezopasne za ljude i normalne probavljivi vaučeri ne moraju. I još jedna stvar. Sve genetski modificirani organizmi imaju labavi genom i kada se uzgaja hibrid pored običnih biljaka, i slednji takođe postaju genetski modificirane. U SAD-u gde je kultivacija genetski modificirani organizmi koje podstiče država, transgenično začepljenje uljane repice i kukuruza vrlo je česta pojava. Štoviše, poljoprivrednici pokušavaju braniti svoje genetski čiste na sudu proizvodima, najčešće poslovanje gubi zbog ogromnog utjecaja multinacionalne korporacije. Riječ je o monopolistima proizvodi genetski modificirane biljke i pesticide za njih i kontrolirajući samo relevantno tržište širom svijeta direktno, ali i kroz vrlo široku mrežu podružnica. A GMO ukrasne biljke uopće se ne prate. Puno takve sorte se uzgajaju, na primjer, u Holandiji. Transgeni pamuk je naročito bogat u Indiji, soja, kukuruz i uljana repica – u SAD-u i Kanada. Podaci o brojnim sortama genetski modifikovana rajčica, krastavci, pamuk, pšenica, cvijet kulture i druge stvari distribuirane širom svijeta se ne oglašavaju. U Rusiji se, prema ekolozima, genetski modificiraju sorte krompira “amflora”, “elizabeth” i, prema nekima, suncokret “pionir”, kao i neke sorte i linije uglavnom njive (kukuruz, repica i pšenica) i ukrasne kulture. I unutra Puškin (Moskva) se već ruskim ličnostima bavi uzgojem i uvođenje transgenih breza s mekim drvetom.
Fotografije iz otvorenih izvora
Kad se premaši, biosfera može ući u biomasu kritični broj transgenih biljaka u pojedinim zemljama, i tada će širom svijeta projekt modifikacije postati projiciran naučnici, nepovratno. Neposredne posljedice za ljude i životinje – masne nasljedne bolesti, urođene malformacije i poremećaji u potomstvu zdravih i genetski neopterećenih roditelji. A također, povećava se broj alergija svih vrsta, jer će glavni razlog biti masivan kvar telesnih sistema, usmerena na prepoznavanje stranih antigena (markera “njihovih – vanzemaljske “) i markere izmijenjenih (npr. onkoloških) stanica, koji će takođe dovesti do povećanja raka. Pored toga, bit će povećati otpornost korova, štetočina i gljivica na razne relevantne pesticide, kao i nepredvidive otpornost najneočekivanijih organizama na antibiotike. Daljinski posljedice – transformacija cijele raznolikosti prirode i čovječanstva u amorfnu biomasu. A ovo, nažalost, nije bajka. Kako ne ući “rizična priča” Kako se ne bi osetio uticaj transgena hrana, izbjegavajte jesti hranu posebno strane proizvodnje ili od uvoznih sastojaka, sa biljni protein, soja u svim oblicima i kanolino ulje. Treba držite podalje od biljaka sa jasno inherentnim svojstvima. S atipičnim svojstvima kulture (na primjer, plave ruže) – saznajte koliko je star izbor. Ako se sorta uzgaja prije 1990, postoji šansa da to nisu genetski modifikovane biljke. Nakon kupovine sjeme se kod dobavljača može saznati o njihovom porijeklu, a u idealnom slučaju – pesticida svih vrsta i proizvoda do glave proizvođače, pogledajte cijene i ostale dokumente, posebno pažljivo čitajući ono što piše sitnim tiskom. Ako ti jesti parcelu, uzgajati vlastito voće i povrće uzgoj i zamjena kemikalija za zaštitu usjeva biološkog i poljoprivrednog. Lyubov LINTSOVA „Misterije XX vek ”
Virusi Vremenske biljke Rusija SAD
