Fotografija iz otvorenih izvora
Ekonomska nejednakost između bogatih i siromašnih zemalja postaju uočljiviji zbog klimatskih promjena. Na takve nedavno su zaključili stručnjaci sa Sveučilišta Stanford U.S.
Stručnjaci su proveli opsežnu studiju i utvrdili su to globalno zagrevanje, o čemu naučnici neumorno razgovaraju, očekivano blagodat za države sa hladnom klimom poput Norveška i Kanada. U međuvremenu, zemlje poput Indije i Bangladeša patiti u poslednjim decenijama od ekonomske krize, uzrokovana povećanjem prosječne godišnje temperature.
Rezultati ove studije nedavno su objavljeni u naučni časopis “Proceedings of the National Academy of Nauke “.
Fotografija iz otvorenih izvora
Prema proračunima američkih istraživača globalna klimatske promjene za 15-30% povećale su prihod po glavi stanovnika u bogate sjeverne regije i smanjili ih koliko u siromašnim južna. Dakle, jaz između država s najjačim a najslabija ekonomija danas je neuporedivo veća od njega iznosile su klimatske promjene.
Autori studije Noah Diffenbauf i Marshall Burke objašnjavaju:
Analizirali smo BDP 165 zemalja u proteklih 50 godina, upoređujući to sa promjenama temperature na Zemlji. Ispostavilo se da je u U posljednjih pola stoljeća zagrijavanje je imalo koristi od zemalja sa hladnija klima ipak se usporila znatno ekonomski rast u onim zemljama u kojima je nekad bilo samo toplo, ali sad postaje jako vruće. Istorijski podaci to pokazuju i u pogledu zdravlja i u pogledu ekonomije, čovjeku je lakše živjeti tamo, tamo gde je temperatura najoptimalnija, bez nepotrebne hladnoće i vrućine. Ispada da u hladnim zemljama poput Norveške i Švedske, koje bez siromaštva, klima je sada mnogo više povoljna, što se ne može reći za države poput Indije, gdje toplina se danas manifestuje više nego ikad ranije i katastrofalno.
Globalno zagrijavanje indijske klimatske ekonomije
