Fotografija iz otvorenih izvora
Takozvani “meksički val” je uzastopne akcije gledalaca na prepunom stadionu kada grupe ljudi koje sjede jedna do druge ustaju, vrišteći i dižući ruke, a zatim se odmakni.
Ako ga gledate iz daljine, stječe se dojam da stadionom zapravo upravlja „živi val“.
Čovjek bi pomislio da je takav metahronalni (tj. sekvencijalni, a ne sinhroni) ritam je svojstven isključivo ljubitelji sporta, ali nije bilo tamo Ispada da “Meksičke talase” takođe stvaraju džinovske pčele, koji žive u istočnoj Aziji.
Ovi insekti formiraju impresivne porodice na otvorenom. zraka, i duljinu svakog takvog grozda od stotine hiljada pčela čini nekoliko metara. To ih čini ranjivim grabežljivcima poput osa i stršljenova koji su uvijek naklonjeni gozbe ličinke drugih ljudi. Srećom, medni radnici poseduju zadivljujući zaštitni mehanizam koji to nije samo vrlo djelotvoran, ali isto tako zaista očaravajuć.
Fotografija iz otvorenih izvora
Ovaj prirodni mehanizam je “treperenje”, što jeste jedinstvena strategija u životinjskom svijetu kada se stvaraju veliki grozdovi pčela naizmjenično podižući trbuh stvarajući efekt trčanja po cijelom navalu valova. Kako hiljade insekata to uspijevaju dobro koordinirana akcija, ostaje misterija nauka, međutim, proučava ovaj fenomen više od 15 godina, naučnici došao do jednoglasnog zaključka da govorimo o zaštitnom mehanizam, i ispunjava ga – kolektivni um, koji takođe posjeduju, na primjer, mrave.
Austrijski prirodoslovac Gerald Kastberger iz Graca Od 2004. godine Univerzitet istražuje sa svojim kolegama ponašanje džinovskih pčela u šumama Indije i Nepala. Na kraju stručnjaci su zaključili da “treperenje” omogućava kolonije insekata stvorite efekat jednog velikog živog bića, odstrašujući to tako način predatora. Vidjevši “žive valove”, osi i stršljeni prestaju pčelinji roj doživljavaju kao nakupljanje mnogih malih organizama i ne usuđujte se pristupiti ovom “ogromnom monstrumu”.
Zanimljivo je da se „treperenje“ pojavljuje tek kada potencijalni neprijatelj probija se uskim promjerom 50 centimetara “sigurnosnu zonu” oko pčelinje zajednice. Najveća preciznost sa kojom insekti meda ponovo određuju ovu granicu zbunjuje naučnike. Ili bolje rečeno: kolektivna inteligencija insekte, mada to sve objašnjava, ali ono što on sam predstavlja same od sebe, njegove sposobnosti su potpuna misterija nauke …
Pčele insekata
