Mozgalna aktivnost ima nepogrešiv potpis: prijenos neurona, jer moždane ćelije prenose informacije jedna drugoj pokretanim oslobađanjem hemijskih neurotransmitera koji iz susjednih ćelija primaju duge granate dendrite.
Naučnici su otkrili da je ova mikroskopska veza neobična, ali da ne pripada samo neuronima. Istraživači su otkrili ranije neprimjetan sličan signalni proces koji se odvijao izvan nervnog sistema promatrajući provale neuronske aktivnosti u određenim ćelijama kože.
Tim Univerziteta Rockefeller primijetio je ove interakcije između dvije različite vrste ćelija kože: melanocita, koji proizvode pigment melanin koji apsorbuje ultraljubičasto zračenje; i keratinociti, koji čine veliku većinu epiderme, štiteći tijelo od utjecaja okoline, dijelom i putem melanina.
“Keratinociti su poznati regulatori ponašanja melanocita, a učinjeno je mnogo da se shvati kako keratinociti utječu na proliferaciju ćelija melanocita i proizvodnju i transport pigmenta u koži”, pišu autori u svojoj novoj studiji.
'Međutim, odnos stanica-stanica između melanocita i keratinocita na nivou pojedinačne stanice slabo je razumljiv.'
U eksperimentima s dvije vrste ćelija kože, kao i u istraživanjima uzoraka netaknute ljudske kože, istraživači su nas približili razumijevanju kako ovaj proces zapravo djeluje, a ono što iznenađuje je da nalikuje neuronskoj komunikaciji.
“Vidjeli smo kako se keratinociti omotavaju oko melanocita, stvarajući čvrste veze koje nas podsjećaju na neurone”, kaže biofizičar Sanford M. Simon.
U studiji su istraživači otkrili da hemijski signali iz keratinocita pokreću signale koji se nazivaju prolaznim kalcijumom u dendritima melanocita.
Ovaj proces signalizacije kalcijuma, pokrenut proizvodnjom dva sekreta keratinocita – endotelina i acetilholina – primijećen je i u manjim dendritičnim vertebralnim strukturama na melanocitima, za koje su istraživači rekli da se mogu vidjeti i u netaknutoj ljudskoj koži.
“Ova vrsta lokalizirane ćelijske komunikacije smatra se obilježjem nervnog sistema,” objašnjavaju istraživači.
“Dendritičke morfologije nisu jedinstvene za živčani sistem, ali nije poznato da li su ne-neuronski dendriti poput melanocita sposobni da razdvoje signale primljene iz susjednih ćelija.”
Zajedno s novim otkrićem kičmenjastih struktura koje vire iz dendrita – za koje tim kaže da su “zapanjujuće slične” neuronskim dendritičnim bodljama – rezultati sugeriraju dublju složenost u komunikaciji ćelija kože za koju naučnici nikada nisu znali da postoji.
Rezultati su predstavljeni u Journal of Cell Biology.
Izvori: Foto: Belote i Simon, Journal of Cell Biology, 2019
