Fotografija iz otvorenih izvora
Poslednjih meseci privlači Bitcoin platni sistem puno pažnje: brzina virtualnih kovanica naglo je poskočila 200 dolara u septembru do 1.200 dolara do kraja novembra 2013. godine. On danas se bitcoini trguju po 922 dolara po komadu (trgovačka platforma MtGox). Neko misli da taj novac postoji samo u cyber-prostoru – ovo je još jedan „balon“, i verujte im ne bi trebali, drugi – da je budućnost elektronskih plaćanja iza njih. Vesti.Hitek prikupio je 12 najzanimljivijih činjenica o rastućoj cijeni cryptocurrency. 1. Ko još stoji iza stvaranja Bitcoina ostaje misterija. Prema najčešćoj verziji, autor virtualni novac je izvjesni programer Satoshi Nakamoto. In 2008. on (ili grupa istomišljenika koji se skrivao ispod ovoga) pseudonim) objavio specifikaciju kriptografskog protokola, i 2009. godine razvio prvi klijent Bitcoin-a i pokrenuo mrežu. Godina kasnije je Nakamoto napustio projekt, prenoseći ovlasti na dalje poboljšavanje sistema elektronskog novca Gavinu Andresenu. Iako šuška se da je i Nakamoto vlasnik milion bitcoina. Ako je tako tada se njegovo bogatstvo može procijeniti na gotovo 850 milijuna dolara (za Tečaj Coindesk.com za 18. januar).
Fotografija iz otvorenih izvora
2. Za razliku od papirnog novca, koji izdaje vlade različitih zemalja, bitcoine ne kontrolira nijedna do regulatora. Valuta nema administratora i potpuno je autonomna, stoga joj niko ne može zabraniti da je koristi. Mogu reći da je Bitcoin skup brojeva koji se mogu prenijeti s jednog računar na drugi, s podacima o transakcijama pohranjenim u šifrirani obrazac za sve učesnike u sistemu. To je razlog zašto Bitcoine često nazivaju “decentraliziranom kripto valutom.”
3. Jedinstveni centar odgovoran za “izdavanje” virtualnog novca, takođe ne. Odatle slijedi druga značajka Bitcoina: korisnici sustavi mogu samostalno „kovati“ kovanice, koristeći za ovu video karticu u vlastitim računalima koji računaju blokovi zaglavlja blokova. Rudarstvo – to jest primanje novca zapravo iz zraka – dešava se vrlo sporo i zahtijeva nevjerojatne računalne snage kao i troškova struja. Moram reći da je složenost ovog procesa automatski se povećava sa svakim novim članom, tako da ako treba da superkompjuter će se pridružiti proizvodnji, svi će to uskoro saznati učesnici u sistemu. Međutim, to ne sprečava neke: pojedinačni entuzijasti i dalje stvaraju čitave “farme” za proizvodnja bitcoina.
Fotografija iz otvorenih izvora
4. Bitcoin algoritam ima jednu vrlo važnu okolnost: ukupan broj novčića ne smije biti veći od 21 milion. Kada dostignu ovu oznaku, njihova emisija će se zaustaviti. Sa U 2009. godini proizvedeno je više od polovine bitcoina – otprilike 12 milioni. Prema prognozama uzimajući u obzir sve veću složenost proizvodnje, valutni resurs može biti iscrpljen do 2140.
5. Pravni status bitcoina svugdje se različito tumači, i to sustav čini izuzetno ranjivim. Početkom decembra prošle godine Narodna banka Kine zabranila je svojim odjeljenjima da obavljaju transakcije sa bitcoine, a Centralna banka Francuske nazvala “cryptocurrency” špekulativnih finansijskih instrumenata sklonih visokim isparljivost. Nije se sviđao Bitcoin na Tajlandu: u leto 2013. godine banka ove zemlje nisu priznale virtualne kovanice kao neovisne valuta. Općenito, dok bitcoini nisu ni na koji način regulirani nivo vlasti. U Njemačkoj se, primjerice, tako smatralo Bitcoin spada pod definiciju privatnog novca, dok u Singapuru spada pod digitalna roba.
Fotografija iz otvorenih izvora
6. Pomoću Bitcoina možete kupiti elektroniku, odjeću, knjige i drugu robu na Internetu, kao i plaćanje raznih usluge. Broj izmjenjivača u koje možete pretvoriti elektroničke kovanice u “redovnom” novcu, kao i prodajne jedinice koje prihvataju “cryptocurrency” neprestano raste. A u oktobru se pojavila u Kanadi prvi bankomat na svijetu koji je pretvorio lokalne dolare u Bitcoini i leđa. Robocoin identificira osobu na osnovu otiska dlana. Novac možete položiti i u gotovini i kreditna kartica. Dnevno se mogu obaviti do 3 operacije hiljadu kanadskih dolara (oko 2900 američkih dolara).
7. Kao i bilo koji drugi novac, Bitcoin je podvrgnut krađi. Takve incidenti je teško potvrditi, ali ponekad se dogode: na primjer, u Juna 2011. godine, jedan od korisnika rekao je da je sa svojim novčanikom Nestalo je 25 hiljada bitcoina, a kao rezultat ožujka 2012. godine hakerski napad na kompaniju za hosting webhost ukraden je gotovo 50 hiljada novčića (ili tada oko 230 hiljada dolara).
8. Bitcoin je daleko od jedine “kripto valute”, već prve, koje su stekle široku popularnost. Među alternativama – Litecoin koji se može minirati gotovo četiri puta brže, Peercoin (nije postavljeno ograničenje proizvodnje), primjenjuje Namecoin modifikovani Bitcoin algoritmi i desetine drugih.
Fotografija iz otvorenih izvora
9. Anonimnost plaćanja čini Bitcoin sistem privlačnim u zločinačko okruženje. Najpoznatiji primjer je internetska trgovina za prodaja droge Silk Road, koju je zatvorio FBI u oktobru. Projekat je bio implementiran na anonimnoj mreži Tor – dio Interneta koji to nije indeksirane u pretraživačima. Pored psihotropnih supstanci (uključujući LSD, marihuanu, heroin), koji se prodaju na lokaciji elektronika, pornografski materijal i zabranjene knjige. Priveden je vlasnik resursa, Ross William Ulbricht, i njegovi serveri zajedno sa bitcoinima pohranjenim na njima su oduzeti. Zanimljivo je to par prije nekoliko dana američke vlasti uhapsile su još jedan novčanik kroz koji Izvršene su operacije Puta svile. Na njemu je pronađeno gotovo 30. hiljadu bitcoina, odnosno oko 25 miliona dolara.
10. U jesen 2013. godine na istoj zatvorenoj mreži Tor je zaradio web stranicu Assasination Market, čiji se posjetitelji nude da se uvedu Bitcoini za ubistvo glavnih političkih ličnosti. Tako da je ubica mogao dobiti novac, prije nego što je dovršio naredbu moraju izvršiti donaciju 1 bitcoina, kodiranog u njegov datum za navodni pokušaj atentata. Nakon ubistva on naknada se prebacuje, a osnivači resursa uzimaće sebi 1% ovaj iznos kao provizija.
11. Britanski stanovnik James Howells „minirao“ sa njegov laptop sa 7.500 bitcoina 2009. godine kada je kopao novac još uvek vrlo jednostavno. Slučajno nakon britanskog IT stručnjaka prolio limunadu na laptop, odlučio je to rastaviti tako da spremite tvrdi disk s virtualnim novčićima. U ljeto 2013. godine, Howells sređujući stvari, stari hard disk bacio u smeće. O njegovom programeru je jako žao u jesen kad je kurs „Kripto valute“ su narasle na hiljade dolara, što bi mu moglo donijeti 6 milion dolara. Howells pokušava pronaći disk na deponiji pokazalo se uzaludnim.
Fotografija iz otvorenih izvora
12. Prije tri godine na bitcoinima gotovo ništa nije moguće morao da kupi. U maju 2010. godine američki programer s Floride Lazlo Hanech odlučio je dokazati solventnost “kripto valute”. On je dao 10.000 novčića jednom od učesnika Bitcoin Internet foruma (u to vrijeme – 25 USD) u zamjenu za isporuku dvije pice. Brz rast stope virtualnog novca napravio je ručak Hanecha najskuplje u povijesti: sada se može procijeniti na 8,5 milijuna dolara.
Američki novac
